Haime Gutijerez Borda: Kriza vlasti u Peruu: narod bez poverenja, elite bez odgovornosti

O (ne)prilikama u Peruu posle još jedne smene predsednika države porazgovarali smo sa politikologom Haimeom Gutijerezom Bordom.


Kako stanovništvo Perua doživljava poslednju smenu predsednika?

Doživljaj studenata, nastavnika, radnika u javnom i privatnom sektoru, poljoprivrednih proizvođača, radnika u sivoj ekonomiji i javnosti u celini o novom predsedniku Republike i njegovom kabinetu jeste osećaj razočaranosti, otpora i borbe za osvajanje boljih uslova života u današnjem Peruu i za pokoljenja koja dolaze.

Predsednik Balkazar, mada potekao iz redova stranke „Peru Libre“, više ne predstavlja njen izvorni program vlasti. U Peruu, naime, od trenutka kada je bivši predsednik Kastiljo nezakonito smenjen, vlada parlamentarna diktatura. Od vladavine Dine (Boluarte), zatim Herija, pa sada i Balkazara, izvršnu vlast kontrolišu političke stranke zastupljene u Kongresu. Te stranke međusobno dele ministarstva i odatle pljačkaju državne resurse, usmeravaju velike javne radove i nastavljaju privatizaciju kompanije „Petroperu“.

Uporedo s tim, Kongres usvaja zakone koji idu u korist velikim nadnacionalnim kompanijama, oslobađajući ih plaćanja poreza na dobit i drugih dažbina, što koristi privatnom sektoru na štetu nacije.

Stoga narod nema nade da će pod sadašnjim predsednikom doći do poboljšanja u oblastima zdravstva, stanovanja, obrazovanja, osnovnih javnih usluga, putne mreže, infrastrukture i podrške poljoprivredi. Naprotiv, sve ga više gleda kao plod političkog računa, kako bi se ojačali svoji kandidati, a neki kongresmeni prešli u Senat i nastavili s podelom plena.

Koliki je trenutni nivo poverenja u Balkasara?

U stanovništvu vlada veliki skepticizam i nema poverenja u sadašnjeg predsednika. Njegov ostanak na položaju neće doneti političku stabilnost; naprotiv, kriza upravljanja se produbljuje, jer političke stranke koje su se dogovorile da Balkazar postane predsednik podrivaju izvršnu vlast iz političkih, ekonomskih i izbornih razloga.

Važno je naglasiti da je početna najava predsednika da će ekonomista Ernando de Soto preuzeti mesto predsednika Saveta ministara izazvala pozitivna očekivanja u javnosti. Njegov intelektualni ugled i profesionalna karijera ulili su izvesno poverenje i smirenost u ekonomskim i društvenim krugovima.

Međutim, taj predlog nije prošao, jer su političke stranke sa predstavnicima u Kongresu nametnule svoje ministre u zamenu za davanje poverenja Balkazarovoj vladi. To znači da će naredni meseci biti obeleženi nepredvidivim scenarijima i visokom političkom, društvenom i ekonomskom nestabilnošću.

Koje strane sadašnje situacije izazivaju najveće društveno nezadovoljstvo?

Trenutna situacija kroz koju Peru prolazi nesumnjivo predstavlja duboku krizu političkog upravljanja, sa negativnim uticajem na društveni, ekonomski i psihološki život stanovništva. Uzroci su strukturni: više od 40 godina vuče se isti ekonomski model, a republikanski sistem zahteva duboku reformu koja bi odražavala stvarnost naše nacije.

Multikulturalni karakter zemlje i geografske osobenosti teritorije zahtevaju planove održivog razvoja koji će očuvati bioraznolikost, kulturno i istorijsko nasleđe.

Korupcija je društveni rak koji je metastazirao na svim nivoima nacionalne vlasti i državnih institucija. Ova pošast se snažno razvila tokom vladavine bivšeg predsednika Fuhimorija, a danas postoje kriminalne organizacije koje iz samog vrha vlasti pljačkaju peruansku državu.

Većina političkih stranaka povezana je sa korupcijom, jer su politiku pretvorile u biznis od kojeg žive. Peruanci su izgubili veru u politiku kao sredstvo za rešavanje društvenih problema. Potrebna je sveobuhvatna politika borbe protiv korupcije, kao i opšte unapređenje obrazovnog sistema.

Pored toga, nesigurnost u gradovima ozbiljno pogađa život i imovinu peruanskih porodica. Vlada nema plan javne bezbednosti koji bi mogao preokrenuti sadašnju situaciju. Svi ministri unutrašnjih poslova i odbrane ne idu dalje od predstava za javnost i slikanja za društvene mreže.

Broj iznuda, plaćenih ubistava i ubistava uopšte raste iz dana u dan, a država ne daje odlučan odgovor. Oni što bi trebalo da štite živote građana više su zauzeti političkim kampanjama i podrškom svojim kandidatima.

Ostaje nada da će sledeća vlada delovati brže, jer danas imamo vlast koja je više usredsređena na izbornu kampanju nego na rešavanje nacionalne vanredne situacije.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *