Huan de Dios Gevara: Peru i preka potreba za državnom doktrinom

U geometriji svetske trgovine 2026. godine karta je prestala da bude ravna površina i postala je mreža čvorova i tokova. U tom novom poretku Peru se pojavio ne samo kao odredište, već i kao neurološki „prespojnik“ što povezuje južni Atlantik s azijsko-pacifičkim prostorom.


Huan de Dios Gevara Kampoj

Međutim, geografija je tek jedna od sila; napredak je čin političke volje. Neophodno je da peruanska država prevaziđe upravljanje „od danas do sutra“ i učvrsti spoljnu i ekonomsku politiku zasnovanu na svojoj najvećoj prednosti: središnjem geopolitičkom položaju.

Čvorište četiri strane sveta

Prirodno preimućstvo Perua jedinstveno je na kontinentu. Mi smo prirodna spojna tačka za dve ključne ose:

Osa istokzapad (transkontinentalni most):
Peru je logičan izlaz za južnoameričkog giganta — Brazil. Povezivanje saveznih država Akre, Rondonije i Mato Grosa sa lukama na centralnoj i severnoj obali Perua (posebno Čankaj i Kaljao) skraćuje vreme transporta do Kine i jugoistočne Azije i do 12 dana, izbegavajući zagušeni Panamski kanal.

Osa sever–jug (čvorište obalne plovidbe):
Zbog svog centralnog položaja na zapadnoj obali, Peru postaje „ruter“ koji raspodeljuje tovare ka severu (Ekvador, Kolumbija) i ka jugu (Čile), jačajući sistem priobalne plovidbe što smanjuje logističke troškove za čitav region.

Ovo raskršće nije slučajnost, već odgovornost. Ako Peru uspe da oblikuje ove ose, prestaće da bude ekstraktivna ekonomija i postaće ekonomija logističkih usluga i dodate vrednosti.

Od prirodne prednosti do državne strategije

Da bi ovaj „preklopnik“ radio punom snagom, a ne bio tek prolazna tačka, peruanski državnici moraju dati prioritet trima ključnim stubovima u svojoj nacionalnoj agendi:

Infrastruktura multimodalnog povezivanja:
Nije dovoljno imati dubokovodne luke sposobne da prime brodove klase Triple-E od 24.000 TEU. Preklopniku su potrebni „kablovi“. To znači da treba dati prvenstvo modernizaciji međuokeanskih putnih koridora i, pre svega, razvoju železničkog sistema. Dvookeanska železnica nije fantazija; to je infrastruktura neophodna za transport količina žita i minerala koje Brazil treba da izvozi, a Azija potražuje. Bez valjane kopnene mreže, luka je srce bez arterija.

Institucionalnost i pravna sigurnost:
Geopolitički položaj privlači ogromne investicije, ali one ostaju samo tamo gde postoje jasna pravila. Peru mora odašiljati sliku stabilnosti koja preživljava izborne cikluse. Stvaranje posebnih ekonomskih zona (PEZ) oko logističkih čvorišta treba da postane državna politika, omogućavajući globalnoj industriji da se nastani na peruanskom tlu radi prerade sirovina pre njihovog ponovnog izvoza.

Regionalno diplomatsko vođstvo:
Peru mora da predvodi narativ južnoameričke integracije. Biti prespojnik podrazumeva znati pregovarati sa susedima. Peruanska diplomatija mora biti proaktivnom pri usklađivanju carinske procedure sa Brazilom i jačanju Andske zajednice i Tihookeanskog saveza pod zajedničkom logističkom vizijom. Mi nismo takmaci svojim susedima; mi smo njihovi posrednici, pomagači.

Rizik pasivnosti

Opasnost od nedavanja prioriteta ovom viđenju je ostajanje po strani u svojstvu posmatrača tuđeg uspeha. Ako država ne jemči bezbednost, povezanost i predvidljivost, trgovinski tokovi će potražiti alternativne rute, čak i ako su duže. Istorija je puna naroda koji, imajući povlašćen položaj, nisu znali da izgrade institucionalnu infrastrukturu kako bi ga iskoristili.

Ove, 2026. godine, luka Čankaj već je stvarnost koja je promenila pravila igre. Ali luka sama po sebi ne čini državu. Ono što određuje logističku silu jeste njena sposobnost da integriše čitavu svoju teritoriju — planine i prašumu — u taj globalni tok.

„Preklopnik“ ne sme osvetljavati samo obalu, već svaki kutak zemlje, neposredno povezujući proizvođača iz Amazonije sa potrošačem u Šangaju.

Ilustracija: Milanko Jemuović

Zaključak

Geopolitički položaj Perua je dar prirode, ali njegovo utvrđivanje kao centralne ose svetske trgovine zadatak je političkog inženjeringa. Sadašnji i budući državnici moraju razumeti da peruanska spoljna politika pre svega mora biti geopolitikom razvoja.

Došlo je vreme da Peru prestane snebivljivo gledati u svoj pupak i počne gledati ka horizontu s uverenošću onoga ko zna da je centar teže nove trgovačke ere.

Prekidač je u našim rukama; vreme je da uključimo pacifički „preklopnik“.

Izvor: Visión al Futuro

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *