Marselo Arekipa: Reforme u Boliviji jesu neophodne, ali ne ovakve

Razgovor s politikologom Marselom Arekipom o ekonomskim reformama vlade Rodriga Paza, njihovim društvenim i političkim efektima i mogućim regionalnim i geopolitičkim posledicama


Marselo Arekipa

Da li su ekonomske reforme Rodriga Paza zapravo prilagođavanje bolivijske ekonomije u smeru neoliberalne politike? Kakve posledice će imati povratakna neoliberalno upravljanje ekonomijom?

To će očigledno imati trenutni efekat, naročito na narod. I to je glavni problem, jer neoliberalne politike obično ne traže ravnotežu sa društvom.

Mogu li ove reforme izazvati snažan društveni otpor od strane socijalnih i profesionalnih grupa, uključujući proteste, blokade i društvene pokrete?

One će sigurno izazvati mobilizacije i probleme u zemlji, jer to nije pitanje samo onih koji rade sa gorivom, odnosno prevoznika, javnog prevoza ili onoga što se ovde u Boliviji zove „teški transport“ (teretni prevoz), nego je stvar u tome što u Boliviji već postoji opšti dojam da prilagođavanje ekonomije ne plaćaju oni na vrhu, već oni na dnu, oni koji imaju najmanje, a to počinje pojačavati osećaj nezadovoljstva i protesta.

Da li će se reforme odraziti na produbljivanje političkih podela između pristalica Rodriga Paza i Edmana Lare?

Podela između Rodriga Paza i Lare neće se rešiti ovom temom. Edman Lara je odlučio da krene drugim putem i ne slaže se s merama koje je Rodrigo Paz pokrenuo, a Rodrigo Paz sve više pokušava da se osloni na desničarske grupe. U stvarnosti, njegovu političku koaliciju čine partija Samuela Dorije Medine, guverner Kamačo iz Santa Kruza, agroindustrija u Santa Kruzu, desničarski društveni sektori, i on napušta narodnu sastavnicu.

Mogu li se ove mere predstaviti kao reforme u korist celog društva, a ne u korist elita? Kakve posledice mogu imati po kredibilitet predsednika i izbornu podršku?

U Boliviji postoji opšte poimanje da se moraju preduzeti mere prilagođavanja ekonomije. To je dijagnoza s kojom su apsolutno svi u zemlji saglasni. Suštinsko pitanje je kako to uraditi, kako sprovesti te mere prilagođavanja nacionalne ekonomije. I tu vlada Rodriga Paza greši.

To svakako utiče na njegovu verodostojnost i ugled. Stanovništvo Bolivije zapravo nije izabralo Rodriga Paza da sprovodi „šok mere“ u ekonomiji, nego da primeni postepene mere, što je bila njegova izborna ponuda. To je prekršeno, pa su poverenje i odnos koji je Rodrigo imao s običnim ljudima razoreni.

Kako potezi Pazove vlade utiču na odnose sa SAD, Kinom, susednim zemljama?

Odnos Bolivije i Sjedinjenih Država se mnogo promenio u odnosu na prethodnu vladu, pošto sada Bolivija i Sjedinjene Države održavaju tesnu saradnju u mnogim stvarima. Prošle nedelje su ministar spoljnih poslova i ministar ekonomije boravili u Sjedinjenim Državama, i mere su sprovedene odmah pošto su se vratili s tog puta. Dakle, ovde postoji koordinacija za koju verujem da je mnogo bliža i sa mnogo jačim uticajem od onog što imaju Kina, na primer, ili druge susedne zemlje.

6.Mogu li ovi procesi dovesti do konsolidacije levice i otvoriti prostor za povratak Eva Moralesa i drugih lidera?

Iskreno, ne verujem da će se levičarski pokret srediti ili opet obnoviti. Ovo je zapravo protest koji ide protiv naroda uopšte, izvan ideoloških pitanja, i ne verujem da će to biti prozor mogućnosti za ponovno organizovanje levice u Boliviji.

Napomena Dva Juga: Uredba 5503 predsednika Bolivije Rodriga Pasa, kojom su povećane cene goriva, što je izazvalo proteste u vidu blokade puteva od strane radničkih, seljačkih i indijanskih organizacija, je poništena. Važila je nešto više od tri nedelje. Umesto nje biće izrađena nova uredba — ali s učešćem protestnih grupa.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *