Solanž Kabrera Tapija: Fizička barijera između Argentine i Bolivije?

Istorijski gledano, osvajači i reakcija uopšte, nastoje da podele narode, porode sporove među braćom, stvore zidove, fizičke, uobražene ili ideološke barijere tamo gde ranije postojahu samo bratstvo i dobri odnosi; to su uradili u Abja Jali i na drugim kontinentima.


Solanž Kabrera Tapija

Sad argentinska vlada, pod izgovorom borbe s trgovinom drogom, namerava da žičanom ogradom razgraniči granicu sa Bolivijom; odluka je doneta bez prethodnog diplomatskog dijaloga sa bolivijskom vladom, pokazujući još jednom nadmenost i sklonost neukusnim sučeljavanjima. Ima onih koji kažu da bi to mogao biti „Trampov efekat“; ako je to slučaj, to bi značilo da Milejeva vlada ne deluje samoinicijativno i da stoga, poput Trampa, ne vodi računa o posledicama po sopstvenu zemlju. Takođe treba da se zapitamo zašto vlada koja je izazvala toliko unutrašnjih sukoba u svojoj zemlji kaže da je zabrinuta za svoju granicu sa zemljom kao što je Bolivija; sve ukazuje da ona samo traži tobožnjeg spoljnog neprijatelja, pokušavajući da odvrati pažnju svom stanovništvu i jednovremeno stvori određeno nacionalno jedinstvo oko tog sukoba.

Bolivijska vlada sa svoje strane razmatra mogućnost diplomatskih rešenja, pozivajući na miran suživot između susednih zemalja; međutim, mera koju je objavila argentinska vlada nije izazvala naročitu pometnju među stanovništvom, pošto unutrašnji sukobi mnogo više zabrinjavaju bolivijski narod; iako su se neki sektori izjasnili protiv pomenute mere, ima mnogo onih koji su protiv krijumčarenja na granici jer utiče na nacionalnu proizvodnju.

U svakom slučaju, analize iz Bolivije se više usredsređuju na činjenicu postavljanja nepotrebnih fizičkih barijera, dok je trend u Abja Jali ujedinjenje naroda, ponovno stvaranje bratskih veza, radi očuvanja naših prirodnih resursa, pred licem velike opasnosti koju predstavlja očaj i glad za moći carstva što se nalazi u opadanju.  U tom smislu, suočeni sa stavom, pokazanim od Milejeve kapitulantske vlade, možemo se samo zapitati: da li bismo mogli očekivati nešto drugo od anglocionizma?

Sukre, Bolivija, 4. februara 2025.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *