Ovog leta, Donald Tramp je najavio uvođenje carina protiv brojnih zemalja, uključujući i one u Latinskoj Americi. „Dva Juga“ su sprovela anketu među regionalnim stručnjacima o tome kako su se ove carine odrazile na privrede njihovih zemalja.
Prvo smo porazgovarali sa gospodinom Salomonom Lernerom, bivšim predsednikom vlade Perua.
Upotreba carina baca senku na doktrinu neoliberalnih ekonomista o slobodnom i konkurentnom tržištu; pored toga, kada se carine koriste sa političkom namerom, one prestaju da budu ekonomski alat i postaju političko oružje protiv zemalja koje nisu spremne pružati korist isključivo privredi Sjedinjenih Država.
Peru spada u zemlje koje imaju jedinstvenu carinu od 10% na sve proizvode što se izvoze na severnoameričko tržište; ipak, SAD ne propuštaju priliku da izraze svoje negodovanje zbog otvaranja luke Čankaj, kineskom investicijom u okviru inicijative Pojas i put, a koja bi mogla postati čvorište za zemlje Južne Amerike u njihovom ponovnom povezivanju spoljne trgovine sa Kinom i azijskim kontinentom.
Luka je nedavno proglašena za slobodnu ekonomsku zonu, što bi je moglo pretvoriti u industrijski razvojni centar za Peru i druge potencijalne latinoameričke investitore, povezujući kontinent sa tržištima Azijsko-tihookeanskog regiona.
Konačno, pristupanje Kine Andskoj zajednici dodatno učvršćuje njen interes za trgovinsku i industrijsku povezanost s andskim zemljama.
