Kako obični Venecuelanci primaju odluku SAD da ponovo pooštre sankcije i prestanu da kupuju naftu od Venecuele?
Situaciju sa sankcijama venecuelanskoj nafti analiziramo zajedno sa Žan-Polom Mercom, profesorom međunarodnih odnosa na Bolivarijanskom univerzitetu u Venecueli.

Pri analizi treba uzeti u obzir nekoliko faktora:
1-Istorijska zavisnost venecuelanske privrede od nafte, zajedno s istorijskom tražnjom SAD kao glavnog potrošača, iako su ubedljivi razlozi, podrazumevaju okolnosti koje se razvijaju već nekoliko godina.
2- Paradoksalno, politika jednostranih prinudnih mera (JPM) koju je inicirao bivši predsednik Obama je uključivala dve mogućnosti za razvoj događaja u Venecueli: potragu za prehrambenom samodovoljnošću i uraznoličavanje proizvoda i klijenata, što je tokom vremena rezultiralo smanjenjem uticaja JPM.
3- Zamah grupa poput BRIKS-a znači da je globalni finansijski sistem, podređen zapadnim interesima, u opadanju, ustupajući mesto novom obrascu, gde zemlje najpre prihvataju plaćanja u lokalnim valutama, a zatim otvaraju put za korišćenje novih valuta.
4- Uprkos Trampovoj retorici, stvarnost je da je neophodno analizirati infrastrukturu vađenja, distribucije i prerade nafte u SAD da bi se shvatilo da je korišćenje sopstvene nafte dalek i skup cilj, i da venecuelanska nafta ima niz prednosti koje kompanije poput Ševrona nastavljaju da koriste.
5- Postepenom diverzifikacijom potrošača, Venecuela postaje sve manje zavisna od političke dinamike Sjedinjenih Država, što obezbeđuje rastuću finansijsku nezavisnost koja se ogleda u sve manjem uticaju JPM.