Međunarodna finansijska institucija podržala je zahtev meksičkih vlasti da se smanji iznos sredstava dostupnih za slučaj nužde, ali i dalje ističe potrebu za ubrzavanjem fiskalne konsolidacije radi jačanja javnih finansija.
Međunarodni monetarni fond (MMF) obnovio je Fleksibilnu kreditnu liniju (FKL) za Meksiko i ponovo smanjio iznos raspoloživih sredstava, ovoga puta na 18 milijardi dolara, na zahtev vlasti te zemlje. Fond je ocenio da je, uprkos spoljnoj neizvesnosti, druga po veličini privreda Latinske Amerike tokom 2026. godine ojačala, pa je podržao zahtev vlade da smanji pristup ovom kreditnom mehanizmu za slučaj nužde, koji zemlji obezbeđuje sredstva u vanrednim okolnostima, ukoliko dođe do krize. Odluka je doneta nakon redovne, srednjoročne revizije ovog instrumenta, koji je u novembru 2024. obnovljen, prvobitno u iznosu od 24 milijarde dolara.
Izvršni odbor MMF-a istakao je otpornost meksičke privrede, koju pre svega podstiče snažan izvoz, kao i posvećenost postepenoj fiskalnoj konsolidaciji. Ipak, upozorio je da je zemlja i dalje izložena značajnim spoljnim rizicima u uslovima velike neizvesnosti, obeleženim opštim poskupljenjem energenata i zategnutim trgovinskim pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama uoči preispitivanja Sporazuma SAD-Meksiko-Kanada (T-MEK), trgovinskog sporazuma severnoameričkih zemalja.
„Uprkos povećanju spoljne neizvesnosti, meksička privreda je ojačala, a ukupna inflacija približila se ciljanoj stopi Banke Meksika, zahvaljujući sprovođenju oprezne makroekonomske politike“, izjavio je zamenik generalnog direktora MMF-a Kendži Okamura, prenosi se u saopštenju.
Nakon što je 2025. godinu završila umerenim rastom, meksička privreda je tokom ove godine pokazala znake oporavka. Bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 0,9 odsto u trećem tromesečju, dok je rast na godišnjem nivou iznosio 3,2 odsto. Takav rezultat doprineo je poboljšanju očekivanja u pogledu privrednih kretanja. MMF je povećao prognozu rasta za kraj ove godine, ali i dalje predviđa umereno širenje privrede od 1,5 odsto u 2026. godini. Za 2027. očekuje nešto snažniji rast od 1,8 odsto, pod uslovom da se zabrinutost smanji i investicije ponovo pokrenu.
Direktori MMF-a pohvalili su i posvećenost meksičkih vlasti opreznoj fiskalnoj politici, ali su preporučili ambicioznije i brže prilagođavanje kako bi se javni dug doveo na silaznu putanju i ponovo stvorio prostor za sprovođenje mera državne politike. Među njihovim preporukama su povećanje budžetskih prihoda, preciznije usmeravanje novčanih davanja i poboljšanje poslovanja državne naftne kompanije „Petroleos Mehikanos“ (Pemeks), čije finansijsko stanje predstavlja opterećenje za državne finansije.
Direktori su ponovo naglasili potrebu za jačanjem fiskalnog okvira kako bi se učvrstilo poverenje u zemlju, u trenutku kada tržišta pomno prate kretanje javnog duga. Takođe su istakli značaj planova vlade predsednice Klaudije Šajnbaum za podsticanje ulaganja u infrastrukturu, ali su zatražili veću prozračnost u pogledu rizika i obaveza povezanih sa tim projektima.
„Direktori su naglasili potrebu za podsticanjem privatnih ulaganja i povećanjem produktivnosti“, kaže se u oceni MMF-a.
Kada je reč o inflaciji, MMF je preporučio da se zadrži umereno restriktivna monetarna politika sve dok se usporavanje inflacije ne učvrsti. Prema zvaničnim podacima, godišnja stopa inflacije u oktobru iznosila je 3,75 odsto, u poređenju sa 3,45 odsto u septembru. Time je inflacija zabeležila rast treći mesec zaredom i dostigla najviši nivo od maja. Na to su uticala poskupljenja električne energije, utečnjenog gasa, voća i povrća, poput zelenog paradajza i tikvica, kao i turističkih usluga, pre svega avionskog prevoza.
Uprkos ubrzanju inflacije, centralna banka je prošle nedelje iznenadila tržišta smanjenjem referentne kamatne stope za 0,25 procentnih poena, na 6,25 odsto.
Izvor: EL PAÍS




