Planina odbačene odeće koju Evropa šalje u Čile već premašuje 60.000 tona i vidljiva je iz svemira

Smetište, smešteno u blizini grada Alto Ospisio, postalo je simbol uticaja industrije brze mode na životnu sredinu.


Laura Hulijana Kasteljanos Gevara

Planina od preko 60.000 tona bačene odeće svake godine raste u pustinji Atakama, na severu Čilea, do te mere da se već može uočiti i iz svemira, prema podacima aplikacije SkyFi. Deponija, koja se nalazi u blizini grada Alto Ospisio (Alto Hospicio), postala je jedan od najvećih simbola uticaja industrije brze mode i masovne potrošnje tekstila u Evropi na životnu sredinu.

Prema podacima koje su Ujedinjene nacije objavile u izveštaju iz 2024. godine, Evropa je vodeći svetski izvoznik odbačene odeće sa 30% ukupnog globalnog udela, ispred Ujedinjenog Kraljevstva (16%) i Sjedinjenih Američkih Država (15%). Podaci Evropskog parlamenta pokazuju da svaki stanovnik ovog bloka u proseku kupi 26 kilograma tekstila godišnje, a baci oko 11 kilograma, od čega deo završi prelazeći hiljade kilometara sve do Čilea.

Put počinje izvozom polovne odeće u Slobodnu zonu Ikike (Zofri), jedno od glavnih središta raspodele polovne odeće u Latinskoj Americi. Cilj je da se ona preproda u različitim zemljama regiona, ali kada su odevni predmeti iznošeni, izašli iz mode ili jednostavno ne nalaze kupca — niko ne preuzima trošak njihovog uklanjanja.

Mnogi odevni predmeti čak imaju svoje originalne etikete. Foto: @ItzaCherbonneau/X

Istraživanjima nevladine organizacije Ekō i čileanskog pokreta Desierto Vestido, koje prenosi Infobae, otkrivena je među otpadom odeća međunarodnih brendova kao što su Zara, H&M, Adidas, Nike, Levi’s, Tommy Hilfiger i Hugo Boss. Mnogi odevni predmeti čak i dalje imaju originalne etikete, što je dokaz da deo te odeće nikada nije ni prodat.

Problem prevazilazi puko vizuelno zagađenje. Veliki deo odeće napravljen je od sintetičkih vlakana dobijenih iz nafte, pa kada se spaljuje ili razlaže, oslobađa zagađujuća jedinjenja i mikroplastiku.

Deponija se nalazi u blizini grada Alto Ospisio. Foto: @ivannazau/X

UN su ovu situaciju ocenile kao „ekološku i socijalnu vanrednu situaciju“, dok čileanske organizacije upozoravaju da štetne emisije pogoršavaju kvalitet vazduha i primoravaju stanovnike Alto Ospisija da ostanu u svojim domovima tokom požara na deponiji.

„Imamo osećaj da je naša zemlja žrtvovana. Mi smo đubrište sveta“ — izjavio je za agenciju AFP gradonačelnik Alto Ospisija, Patrisio Fereira, u izjavi koju prenosi Infobae.

Sa svoje strane, Bastijan Barija, suosnivač organizacije Desierto Vestido, opisao je predeo nakon požara kao pejzaž „nalik na stvrdnutu naftu, ali su to u stvari ostaci odeće istopljene u vatri“.

Razmeri problema naveli su čileansko pravosuđe da se umeša. Prvi ekološki sud u Antofagasti naložio je izradu desetogodišnjeg plana ekološkog oporavka, smatrajući da je došlo do propusta države u kontroli tog otpada, mada je odluka još uvek predmet preispitivanja na Vrhovnom sudu. Za to vreme satelitski snimci pokazuju da planina nastavlja da raste iz godine u godinu.

Izvor: EL TIEMPO

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *